Pozicija Bana Dvora

425. – 455. godina. Zlatnik rimskog cara Valentijana III., koji je vladao Zapadnim Rimskom Carstvom od 425. – 455. godine, pronađen je na Mlakvenoj Gredi 1899. godine. Danas se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
***
Oko 950. godine, Konstantin Porfirogenet: “Zemlja je njihova (njih Hrvata, op. a.) podijeljena u 11 županija: Hilijevansku (Livno u Bosni), Cetinsku, Imotsku, Plivanjsku, Pesentsku, Primorsku, Bribirsku, Nonsku, Kninsku, Sidrašku, Ninsku. A ban njihov vlada Likom, Krbavom i Gackom.“ Ban, dakle, upravlja područjem današnje Like stolujući najizglednije na Banu Dvoru.
***
1000. – 1200. godine. „Ruševine romaničke crkve nalaze se na visokoj kamenoj litici na rubu prostranog zaravanka. Dio su većeg građevinskog sklopa. Crkva je jednobrodna s plitkom oblom apsidom i zvonikom na pročelju. Obnavljana je prije kraja 14. st. podizanjem poda u apsidi. Nađeni su ulomci zidnih fresaka. Južno od crkve otkriveno je srednjovjekovno groblje. Cijeli je kompleks neobično značajan za hrvatsku povijest srednjeg vijeka posebno radi identifikacije toponima Banjdvor i Banjstol.“ Marija Šmalcel, Kosinj – Mlakvena greda. Arheologija i rat, Zavod za arheologiju, Zagreb, 1993., str. 12.-13. Isto tako: „Romanička arhitektonska plastika, ukrašena polukapitelom reduciranog oblika, a koja je mogla biti dio dovratnika ili niše. Sekundarno uzidana u pravoslavnu crkvu Mlade Nediljice u Mlakvi.“ Tatjana Kolak, Arheološka baština Kosinjske doline. Hrvatska revija 1, 22, Matica hrvatska, 2022.
***
1221. godine. „Kralj Andrija II. razmatrajući… Prva međa zemlje uz potok Gernovica; odatle do mjesta Kedelov pa sve do Vrata; zatim se pruža prema Bužanima sve do Banove kamenice, koja je razdjelnica između Bužana i Gacke, gdje je postavljen kamen; ondje je i gumno (mjesto za vršidbu).“ Možemo pretpostaviti da je negdje oko Bana Dvora u 13. st. postavljen veliki kamen koji je bio međaš između Gacke i Buške župe. Kamen je po Banu Dvoru nazvan Banova kamenica.
***
23. siječnja 1411. „Mi, Pavao, ban Krbave, Like i Bužana, knez kraljevstva Dalmacije i Hrvatske. Dano u Bužanima, u Banjem Polju, dana 23. siječnja godine 1411.“ Isto tako: „Mi, Karlo, ban Krbave, Like i Bužana, knez kraljevstva Dalmacije i Hrvatske. Dano u Bužanima, u Banjem Stolu, dana dvadeset i trećeg ,mjeseca siječnja, godine Gospodnje 1411.“
***
5. ožujka 1466. „Mi Štefan, Dujam, Martin, Jurai, Bartol, Anž, MIkula de Frankapan… dajemo na znanje vsim i vsakomu… svete Elene v Bočaćjeh v koi malinici (mlinovi, op.a.) sta 2 malina pod Banim Dvori…“
***
24. veljače 1487. „Jurja Kosinskoga…i Marka Vrsatića z Bana Dvora…”
***
8. svibnja 1488. „…Jurić Petrinić, ali Jurićev sin Jakov z Bana Dvora…“
***
17. prosinca 1503. „Ja mnogo grišni pop Tomaš Petrinić z Bana Dvora z Bužan plemene Stupić… A dopisah je side v Bani Dvori na ljet g(ospo)dnih 1503., miseca dektebra, na dan 17.“
***
9. travnja 1504. „…i poje za sobom Grgurja Petrinića z Bana Dvora.“
***
26. listopada 1508. „…Hrs` z Bana Dvora.“
***
5. travnja 1510. „…na vkup s kraljevim č(lovi)kom Petrom Matičićem s Trzan ali Petrom Makljenićem z Bana dvora…“
***
9. travnja 1510. „…imenuje  Jurja Vrsatića z Bana dvora…“
***
18. travnja 1510. „s kraljevim človikom Petrom Makljenićem z Bana dvora…“
***
26. i 27. siječnja 1512. „Ta isti dan, kada pridoh v Ban Dvor opita Novaković Jurka Maklenića…“ Isto tako: „Kada pridoh v Ban Dvor totu opitah Jurka Maklenića…“
***
1774. – 1775. godine, karta prve vojne izmjere Austrougarske Monarhije Josephinische Landesaufnahme i toponim „Mlaquina Greda“.
***
1835. godine, Franz de Paula Julius Fras: „Mlakvena greda, prilično brdo, otkriva temeljne zidove prostranoga grada, a pokraj njih ruševine zgrada.“
***
1925. godine, Većeslav Henneberg: „Mlakvena greda je velika litica zapadno od sela Mlakve te se na jug i zapad spušta okomito, dok su ostale strane manje strme. Na toj litici nalazi se velika gradina što se svojim oblikom posve priljubila kamenim stijenama te je stoga posve nepravilnog oblika. Na jugoistočnom kraju vide se zidine četverouglate utvrde nejednakih stranica. Od te utvrde i to od njenog sjeveroistočnog ćoška teku temelji zida 135 m u dužinu. Građeni bijahu ti dva i po metra debeli zidovi iz velikih kvadra, od kojih jedan što nedaleko leži mjeri 1m u dužinu, 0.6m u širinu, a visok je 0.45m. Od ove utvrde uglavnom stoje tek temeljni zidovi, a osim toga bila je opasana zidom što opasuje čitavu gradinu. Od te utvrde, i to od njenog sjeveroistočnog ćoška teku temelji zida 135m u dužinu. Taj zid zatvarao je gradinu sa zapadne strane odakle je pristup najlakši te su se tu nalazila i dva po 3m široka ulaza. Zatim na ćošku zid nešto iskače, a zatim teče 150 m u dužinu prema sjeveroistoku. I u tom zidu bijaše jedan ulaz. Na zapadnoj strani dopirala je gradina do rubova okomitih stijena što su posve nepristupne te stoga tu nije bilo nikakvog zida. Tragovi zida vide se među kamenjem na onim mjestima gdje je pristup laganiji te ga je valjalo spriječiti. S juga je isto ta velika gradina što u opsegu mjeri na stotine metara također zaštićena okomitim stijenama.“

Istraživanje, zaštita, valorizacija, očuvanje i promicanje hrvatske kulturne i povijesne baštine, osobito baštine Kosinja i Kosinjske doline, uključujući lokalitet Ban Dvor (danas Mlakvena Greda) kao važnog središta srednjovjekovne hrvatske političke, upravne i državotvorne tradicije te stolice prvih hrvatskih banova, od bana Pribine u 10. stoljeću do banova Karla II. i Pavla II. Kurjakovića u 15. stoljeću; istraživanje, dokumentiranje i promicanje povijesti Kosinja kao kulturno-povijesnog prostora od nacionalnog značenja, uključujući poticanje daljnjih istraživanja i promoviranja Kosinjske tiskare kao mjesta tiskanja hrvatskoga Prvotiska; promicanje poznavanja, očuvanja i uporabe glagoljice te istraživanje i popularizacija hrvatske glagoljaške baštine, osobito u kontekstu kosinjske tiskare i hrvatskoga Prvotiska; proučavanje i istraživanje hrvatske inkunabulistike te promicanje spoznaja o ranoj hrvatskoj tiskarskoj baštini; zaštita, očuvanje i promicanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, uključujući arheološke i speleološke lokalitete, povijesne, sakralne i druge kulturne spomenike; poticanje arheoloških, speleoloških i drugih znanstvenih i stručnih istraživanja; održavanje, zaštita i promicanje sakralnih i kulturnih spomenika te sudjelovanje u njihovoj obnovi i očuvanju; zapisivanje, dokumentiranje i njegovanje narodne usmene predaje, tradicijskih znanja i pučkih običaja; oživljavanje sjećanja na značajne hrvatske osobe i povijesne događaje te njihovo javno obilježavanje; podizanje, obilježavanje i promicanje spomenika i spomen-obilježja važnim povijesnim osobama i događajima od značaja za Republiku Hrvatsku; organiziranje i poticanje predavanja, znanstvenih skupova, okruglih stolova, izložbi i drugih kulturnih i znanstvenih događanja radi promicanja povijesti, kulture i prirodne baštine od značaja za Republiku Hrvatsku; zaštita i promicanje prirodne baštine, okoliša i bioraznolikosti; promicanje kulturnog, znanstvenog, obrazovnog i društvenog razvoja; suradnja sa znanstvenim, obrazovnim, kulturnim i drugim ustanovama te udrugama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu radi ostvarivanja ciljeva Udruge

Zaštita i očuvanje materijalnih kulturnih dobara; Arheološka (kopnena i podvodna) djelatnost; Muzejska djelatnost; Zaštita kulturnih krajolika; Likovne umjetnosti; Fotografska umjetnost; Manifestacije vizualnih umjetnosti; Književno stvaralaštvo; Nakladnička i knjižarska djelatnost; Novinsko-nakladnička djelatnost; Književno-nakladničke manifestacije; Filmska i video djelatnost; Interaktivni mediji; Interdisciplinarne kulturno-umjetničke prakse; Izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje; Odgoj i obrazovanje za zaštitu i promicanje povijesno-kulturne baštine i nacionalnoga identiteta; Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, zdrave načine života i očuvanje prirode; Društvene znanosti; Humanističke znanosti; Prirodne znanosti; Umjetnost; Interdisciplinarna područja znanosti; Znanstvenoistraživački rad; Organizacija domaćih i međunarodnih znanstvenih i znanstvenostručnih skupova, škola, kongresa i seminara; Izdavanje znanstvenih i stručnih publikacija; Edukacija za održivi razvoj ruralnih područja; Planiranje razvoja ruralnih područja; Zaštita javnih dobara u ruralnim područjima; Održivi turizam; Očuvanje posebno vrijednih prirodnih područja i drugih prostora; Očuvanje prirodne baštine; Zaštita i održivo korištenje šuma

OVDJE Preuzmite ovjereni Statut udruge “Ban Dvor”